..
-
KruÅ¡evac je, kao svoju prestonicu, podigao knez Lazar (roÄ‘en oko 1329. u Prilepcu kod Novog Brda). ZvaniÄno, kao godina osnivanja KruÅ¡evca se uzima 1371., a verovatno je grad zavrÅ¡en za oko dve godine - do 1373. KruÅ¡evac su zidali novobrdski majstori koje je knez Lazar doveo sa sobom. Grad je, praktiÄno, nastao odjednom, kao poslednje utoÄiÅ¡te srednjevekovne srpske države pod naletima azijatskih hordi, kada je knez Lazar, preÅ¡avÅ¡i iz Novog Brda, preselio svoju prestonicu.Tek iz 1376/7. godine imamo prvi trag o gradu, u bolonjskom prepisu ravaniÄke povelje.Grad je postao privredno i kulturno srediÅ¡te, i nada Srbije. Mesto iz koga se rukovodilo, i koje je davalo inicijative za organizaciju zemlje. U njemu su bili okupljeni najuÄeniji u najumniji ljudi zemlje. Vlastela, ugledajući se na Lazara, podiže nove gradove i manastire. Nastaju crkve Lazarica, Ravanica, Kalenić, Ljubostinja, Naupare, Manasija, Veluća, i gradovi KruÅ¡evac, Stalać, Koznik,...
Jedno predanje kaže da je KruÅ¡evac dobio ime po kamenu kruÅ¡cu, oblom reÄnom kamenu kojim je većim delom grad i sazidan.Najstarija poznata imena KruÅ¡evljana potiÄu sa nadgrobne ploÄe, sa kraja XIII i poÄetka XIV veka. Na njoj se pominju Vukota i njegov sin MedoÅ¡.Posle Kosovskog boja KruÅ¡evac je prestonica vazalne Srbije kojm upravlja Milica, a kasnije njen i Lazarev sin, despot Stefan.Turci napadaju KruÅ¡evac 1413. i dosta oÅ¡tećuju grad, ali ga ne osvajaju. U tome uspevaju tek 1427., posle smrti despota Stefana. 1444. KruÅ¡evac je u rukama ÄurÄ‘a Brankovića, a Turci ga konaÄno porobljavaju 1454. Tada KruÅ¡evac ima tursko ime: Aladža Hisar (Å areni grad).
Mnoge godine pod turskom vlašću su dovele do toga da grad izgubi na znaÄaju. Iz XVII veka imamo zapise Evlije ÄŒelebije i putopisca Brauna (1669.).Na kratko, u vreme austrijsko - turskog rata 1689., grad je bio osloboÄ‘en od Turaka. To se desilo joÅ¡ dva puta u XVIII veku: 1737-1739. godine, i za vreme KoÄine krajine, 1789. Grad je vraćen Turcima 1791., SviÅ¡tovskim mirom.U Prvom srpskom ustanku grad je osloboÄ‘en 1806., i bio slobodan do 1809. 1810. ustanici ga opet zauzimaju, ali sa krajem ustanka 1813. opet pada pod Turke.KonaÄno osloboÄ‘enje od Turaka KruÅ¡evac je doÄekao tek 1833. godine, posle mnogo truda i zalaganja lokalnog stanovniÅ¡tva voÄ‘enog od strane kneza MiloÅ¡a.Po osloboÄ‘enju poÄinje nagli razvoj i napredak, za koji grad može da zahvali povoljnom geografskom položaju. Raste broj stanovnika, jaÄa privreda.
ZnaÄajne su godine: 1839. osnovana radionica sapuna, kasnije "Merima" 1857. prva Äitaonica 1865. otvorena Gimnazija 1867. prva apoteka u KruÅ¡evcu, ali i u Srbiji 1889. poÄela izgradnja vojne fabrike "Obilićevo" i proslavljeno 500 godina od Kosovske bitke (postavljen kamen temeljac za izgradnju Spomenika)Balkanski ratovi su na front poslali veliki broj dobrovoljaca iz grada. U Prvom svetskom ratu grad je 1915. primio ogroman broj izbeglica i mnoge državne organe i ministarstva u povlaÄenju pred Austrijancima.Okupacija pod Austro-Ugarskom, tokom Prvog svetskog rata, je bila straviÄna. Veliki broj ljudi je poginuo, grad je poruÅ¡en i veoma osiromaÅ¡en.OsloboÄ‘enje je doÅ¡lo 1918. posle sedmodnevnih borbi.Kao u celoj zemlji u to vreme, tako se živelo i u KruÅ¡evcu. DinastiÄki prevrati, klasni sukobi, radniÄka druÅ¡tva, nove fabrike...Ni Drugi svetski rat nije bio bolji za KruÅ¡evac. Velika razaranja, pljaÄke i mnogo žrtava.Grad je iz ruku Nemaca osloboÄ‘en 14.oktobra 1944.Posle Drugog rata ponovo dolazi period burnog ekonomskog i kulturnog razvoja grada. Grade se Å¡kole, fabrike, infrastrukturni objekti, stanovi...
Razvijaju se hemijska, metalna drvna, graÄ‘evinska, tekstilna i prehrambena industrija. Napreduje Å¡kolstvo, kultura i zdravstvo. Krupnim koracima grad prati razvoj zemlje.Ono Å¡to je u zadnjoj Äetvrtini veka zadesilo Jugoslaviju odrazilo se i u KruÅ¡evcu. Privredna i socijalna kriza je poÄela ozbiljno da nagriza i umanjuje standard ljudi. Ratovi s kraja veka uneli su nesigurnost i odneli žrtve i iz ovog grada.U bombardovanjima 1999. godine poruÅ¡ena je gradska toplana i delovi fabrike "14.oktobar". KruÅ¡evac je, sa svojom okolinom, na Kosovo poslao preko 7 000 svojih graÄ‘ana. Po zavrÅ¡etku ratnih dejstava Rasinski okrug je primio oko 30 000 izbeglih sa Kosova.
Danas na teritoriji kruÅ¡evaÄke opÅ¡tine postoji, raÄunajući i grad, taÄno 101 naselje, i živi oko 150 hiljada stanovnika. U samom gradu živi oko 65 hiljada stanovnika.KruÅ¡evac je administrativno sediÅ¡te Rasinskog okruga.OpÅ¡tina KruÅ¡evac zahvata povrÅ¡inu od 854 km2. Grad je smeÅ¡ten na geografskim koordinatama 43.58° severno i 21.32° istoÄno.