Stanovnici Kvarnera ne pamte po dobru talijanskoga pjesnika Gabriellea D'Annunzzia, koji je sa svojim crnokoÅ¡uljaÅ¡ima okupirao Rijeku od 1919. do kraja 1920. Ipak, svi se slažu s njegovom tvrdnjom da je najukusniji Å¡kamp na svijetu onaj iz „plavoga mulja Kvarnerskog zaljeva“. S tom će se tvrdnjom složiti i br ojni svjetski gurmani, koji su kvarnerski Å¡kamp spremni platiti bitno viÅ¡e nego bilo koji drugi.O podrijetlu kvarnerskoga Å¡kampa najÄešće se može Äuti priÄa po kojoj je on nastao sluÄajnim križanjem domaćega Å¡kampa sa Å¡kampima pristiglim u rijeÄku luku iz južnokineskog mora na oplatama britanskih ratnih brodova. Tu egzotiÄnu priÄu rado priÄaju kvarnerski ugostitelji, uvjereni da će njihovim gostima nakon nje kvarnerski Å¡kamp biti slasniji.No, ta priÄa ne prolazi kod znanstvenika. Oni su skloniji tvrdnji da je danaÅ¡nji kvarnerski Å¡kamp umjetno naseljen u Jadran, odnosno da je donesen iz NorveÅ¡ke. Naime, prije tridesetak godina kvarnerski Å¡kamp poslan je na analizu u NorveÅ¡ku, gdje su tamoÅ¡nji znanstvenici utvrdili da je u cijelosti sliÄan Å¡kampu iz sjevernoga ledenog mora. Zanimljivo je napomenuti da su Å¡kampi poslani na taj znanstveno-istraživaÄki put zrakoplovom od Rijeke do NorveÅ¡ke putovali upakirani u kruh natopljen alkoholom, te su tako omamljeni i panirani živi stigli na odrediÅ¡te. Naime, Å¡kampi žive na dubini od 50 do 500 metara, gdje je temperatura vode najviÅ¡e plus 8 celzija pa bi transport u morskoj vodi na sobnoj temperaturi bio za njih poguban, a opisano paniranje bilo je u to doba najjeftiniji naÄin da se Å¡kampe iz Rijeke na siguran naÄin poÅ¡alje na daleki sjever Europe.Nažalost, u Kvarneru je sve manje Å¡kampa. U velikoj su mjeri izlovljeni u minulih dvadesetak godina. To ne Äudi jer nekada je na kvarnerskom podruÄju lovilo petnaestak koća, a danas ih je Å¡ezdesetak.Tako je ulov Å¡kampa po jednoj noći sa 50 do 60 kilograma spao na najviÅ¡e pet kilograma, i to sitnoga Å¡kampa, a prije samo dva desetljeća u Novigradskom moru lovljeni su Å¡kampi teÅ¡ki Äak 40 dekagrama. Nekad je u jedan kilogram u prosjeku iÅ¡lo pet Å¡kampa, a danas dvadesetak.Å kamp raste sporo, jer presvlaÄi oklop, a da bi dosegnuo težinu od 20 dekagrama, treba mu deset godina. Å kamp živi u kolonijama na tvrdom muljevitom dnu, u kojem kopa krtiÄnjake, a poznata su mu staniÅ¡ta u RijeÄkom zaljevu, Podvelebitskom kanalu te kod Jabuke, Palagruže i Blitvenice. Na dvadesetak nautiÄkih milja od Pule danas ga love i talijanski ribari.Å kamp (Nefros norvegicus) dekapodni je rak, roÄ‘ak jastoga i hlapa, a Å¡kamp iz naÅ¡ega mora obiÄno je blijedocrvene boje, dok su Å¡kampi uvezeni iz NorveÅ¡ke, Danske i Å kotske zdravorumeni, Å¡to oduÅ¡evljava mnoge neupućene potroÅ¡aÄe. Ti zamrznuti uvozni Å¡kampi, svi iste veliÄine i izgleda kao da su klonirani, odavno se prodaju u restoranima na naÅ¡oj obali pod cijenu domaćeg Å¡kampa. Å kamp se lovi vrÅ¡ama i mrežama za koćarenje, a Äim ribari Å¡kampe izvuku iz mora, potope ih u posebnu otopinu kako ne bi oksidirali. Nekad su Å¡kampe uranjali u bisulfitnu otopinu, koja je otrovna, pa se netko sjetio zabraniti takav kozmetiÄki tretman tih rakova.
Myspace Layouts - Myspace Editor - Image Hosting
