PROJECT: GENOVA je kolektiv vizionara istog imena, i kao takav djelujemo 3 godine.
2007. sviranjem prije Laibacha na 1. Istra Rock Festivalu ostvarili smo zapažen uspjeh na domacoj demo sceni, a saim time i privukli paznju javnosti.
Dosada smo odradili mnogo nastupa na sirem podrucju RH i snimili smo nekoliko pjesama, od kojih se 3 mogu poslusati na nasem myspace profilu.
Treutno smo u fazi snimanja prvog albuma, za kojeg trazimo odgovarajuceg izdavaca.
Dodajte nas:
Bruno Genovese ili
Project Genova AGONIA Agonia je manipulativna i stalozena, okretna i tajnovita, bistra i dalekovidna, pohlepna i sveprisutna refleksija ljudske gluposti.
Danas u tijelu zene, destruktivna i ziva u svim porama drustva, ona je vrhovni poslanik nemira.
TEKST:
Ona je skrivena u rubovima svijeta, opasana mrznjom potajice ceka, uvucena u sjenu krade odraz jedinstva, pa nestaje plamenu zapaljenog kriza, srusila je Boga, vjeru strpala u ponor da lakse prate korak i zaborave na proslost, donijela je pohlepu, utazivu glad koja dise ispod koze i kreira strah, (*)u nase potomke usadila je sutnju, da se pokore i vjerno pruze ruku, obuzeti sivilom te vjeste igre, u redovima stoje i klicu njeno ime! Agonia! Zavela je naivne bezdusna i tiha, zamela je zatisje bespuca i mira, iznikla iz ritma u drhtaj kopna, ukrala je suton sa uglova horizonta, natjerala nebo da joj prizna poraz, optocena virusom u sebi nosi posast,donijela je pohlepu neutazivu glad koja dise ispod koze i kreira mrak(*) u redovima stoje, disfunkcionalna gomila, takozvane kreature vremena, u redovima stoje, dojucerasnji proleteri, novokomponirana gospoda, u redovima stoje i klicu njeno ime! Agonia! Ne cuju, ne vide, ne osjecaju!
AUGUSTIN TADEON Augustin Tadeon je karakterna figura, revoltirana bohemska persona, fiktivni literarni i duhovni spoj dvije izuzetno vazne hrvatske poetske licnosti:
Augustin Josip Ujevic + Margan Tadeon (pseudonim pod kojim je u mladosti djelovao Dragutin Tadijanovic).
Na coveru se nalazi fotografija Williama S. Burroughsa, pripadnika americkih Beatnika te autora famoznog "Golog Rucka", itd.
TEKST:
Samo putnik cuva kopiju planeta uvucenu u korake da rijeci oslikaju lutanje znaju glas muzike skovane od prasine ko poezija oblaka u naivi nauke ili teret kozmosa na auri od plastike proljetnu estetiku krije izmedju korica da iznenadi slabocu lakoumnih pogleda olovka je bastion a ruka prokletaVise ne gleda u oblakeAugustin TadeonSamo zamisli konture svijeta i nestaje u svitanje on cuje poziv jer prozori su oci izmedju dvije case vode, kaplje od stakla i magicna bohema na dlanovima ulice i ledjima vjetra rijeci uvucene u dan melodije trubadura vjesto drze grad snaga zivi u kaputu jeseni dok nestaju u nevjeriVise ne gleda u oblakeAugustin TadeonApsolutni gospodar nauke cuvar discipline pogleda apokalipticni slikar misliAugustin TadeonNaum Pasiva Balans Oruzje Naum Pasiva Balans Oruzje Naum Pasiva Balans Oruzje Naum Pasiva BalansAugustin TadeonUlice su nase galerije Toplina je prestiz u percepciji realnosti Kontrola neposrednih osjecaja Augustin Tadeon Parole su potreba vecine Udruzimo postulate realizacije
SECTOR 5 Poema posvecena zrtvama svih oblika opresije i ugnjetavnja od strane krvozedne i nezasitne ljudske ruke. Isto tako moze biti shvacena kao zadnja reminiscencija
Carla Giulianija.
TEKST:
Prizemljena koljena sto su nekad drzala pokret, danas cekaju vjetar,neispunjena tijela, samo skrivena od svijeta, u saci labilne tisine, u mraku svadljive naive, nestrpljivo snivaju svoj trenutak, izopcenost kao jedini nacin, da bi savladali nestrpljive nagone, pokušaji okrunjeni cekanjem, destruktivni porivi izolirani da ne potaknu ostale, nestabilna hijerarhija, prepusteni bestijalnoj igri prsta sudbine, preokret i reforma, samo simboli apstrakcije sto iscezavaju pred treptajem humanosti revolucija prepisana sa korica evandelja kontradiktorno gusi korake, sljedbenici bez stopala simultano grle recitale o tisini, epovi o suncu, ispisani noktima, leze skriveni u najhladnijem uglu ove prozirne tvrdave, u iscekivanju audijencije grizemo jedni druge, ne priznajemo kinetiku jer potice na ponos, zatomljeni osjecaji, posramljeni heroji i suvisne polemike, vise ne igraju ulogu u procesu konacnog plana, jer vrijeme je uz nas, ono nas stisce svojim mokrim krakovima i usmjerava ka povrsini, jer sada su sigurni, sada broje otkucaje da bi prevarili smrt sto u besprizornom ogrtacu dise ispred vrata, opet su slobodni, jer ne zele, jer ne smiju zaboravit prljavu igru visokih, a oni budni, sto levitiraju kao arsenal rijetkih ideja, na relaciji snova i svakodnevne kohezije nistavila ne trebaju poticaj! Naoružani sjenom kontroverznih lidera, odlucno umiru, da potomci pognuta cela ne ugledaju lice slabosti, u suzama njihova ponora. Ovo je njihov pokusaj! Jer vrijeme je uz nas!
